danas je 29.3.2024

Input:

Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša,

1.1.2019, , Izvor: Verlag Dashöfer

1.1 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša,

mr.sc. Hrvoje Buljan, dipl.ing.kem.tehn.

Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, Broj: 80/13, 153/13, 78/15 i 15/18) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliš (Narodne novine, broj: 115/18)

HRVATSKI SABOR

2346

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. prosinca 2018.

Klasa: 011-01/18-01/226

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 19. prosinca 2018.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

Hrvatski sabor je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša donio na 10. sjednici 19. prosinca 2018. godine

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša objavljen je u »Narodnim novinama«, 27. prosinca 2018. godine a stupio je na snagu 1. siječnja 2019., osim odredaba članaka koji propisuju poslove inspekcije zaštite okoliša a stupaju na snagu 1. travnja 2019. godine.

Prvi Zakon o zaštiti okoliša temeljen na odredbama propisa Europske unije je donesen na ustavnoj osnovi koja je sadržana u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 2. i članka 70. stavaka 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske i objavljen je u („Narodne novine”, broj 85/10).

Temeljna činjenica je da je Zakon o zaštiti okoliša krovni zakon u upravnom području zaštite okoliša i s obzirom na broj horizontalnih direktiva koje se njime prenose predstavlja i jedan od najznačajnijih zakonskih propisa republike Hrvatske posebno u odredbama:

  • - uvođenja instrumenta okolišne dozvole u potpunosti usklađene sa Direktivom Vijeća EU o industrijskim emisijama u okolišu,
  • - dodatno usklađivanje s Direktivom 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. godine o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš,
  • - dodatna i preciznija transpozicija Direktive 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. godine o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu,
  • - poboljšanje postojećeg uređenja postupka procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja zahvata na okoliš uključujući instrumente ocjene o potrebi procjene zahvata na okoliš kao i procjene utjecaja zahvata na okoliš,
  • - dodatno uređenje i usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku

Cilj komentara Zakona o izmjenama i dopuna ma Zakona o zaštiti okoliša je opisati dodatna pojašnjenja radi lakše primjene njegovih odredbi u smislu izmjena te ukazati na moguće nejasnoće i nedoumice koje mogu nastati kod primjene pojedinih odredbi. Komentari i objašnjenja odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša u nastavku predstavljaju stav autora i nemaju snagu propisa te ne utječu na nadzor primjene zakona od strane nadležnih tijela.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Ovim Prijedlogom zakona predlažu se četvrte izmjene i dopune Zakona iz razloga usklađenja s u međuvremenu donesenim posebnim propisom iz područja zaštite prirode. U praksi se pokazalo da pojedine odredbe Zakona nisu dovoljno jasno i precizno propisale određena područja, primjerice postupak strateške procjene utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. Osim navedenog, uočeno je da mogućnosti izmjene propisanih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša kao niti odredbe kojima se propisuju izuzeća koja se odnose na sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari nisu egzaktno propisane. Također, pokazala se potreba za dodatnim poboljšanjem sustava izvješćivanja o stanju okoliša primjenom integriranog prikaza. Ovom Izmjenom i dopunom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša pojednostavljuje se postupak ishođenja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća te osigurava određivanje referentnih centara.

Nadalje, Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine donijela je Zaključak, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-2, o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i zadužila nadležna tijela državne uprave za provedbu svih aktivnosti radi realizacije predmetnog smanjenja. Prema navedenom Zaključku Hrvatska agenciju za okoliš i prirodu, na koju se odnosi Zakon, pripaja se Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Sukladno Nacionalnom programu reformi 2018. određeno je osnivanje Državnog inspektorata, te inspekcija zaštite okoliša prelazi u Državni inspektorat. Stoga se ovim Konačnim prijedlogom zakona iz važećeg Zakona brišu odredbe koje uređuju djelokrug inspekcije zaštite okoliša, uvjete koje mora ispunjavati osoba za obavljanje poslova glavnog inspektora zaštite okoliša, višeg inspektora zaštite okoliša i inspektora zaštite okoliša.

PITANJA KOJA SE ZAKONOM O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA RJEŠAVAJU

Izmjenama i dopunama Zakona mijenjaju se odredbe kojima se ovlaštenicima daju ovlaštenja za stručne poslove zaštite okoliša i prirode kroz grupiranje stručnih poslova u grupe po vrstama i složenosti poslova, te je predloženo osam grupa poslova. Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju Zakona i posebnih propisa, pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Grupiranjem dosadašnjih pojedinih 26 stručnih poslova na osam grupa stručnih poslova značajno se pojednostavljuje ishođenje suglasnosti. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje obzirom da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Ujedno se unaprijedio i sustav praćenja rada ovlaštenika i oduzimanje dobivene suglasnosti, te je uvedena obveza cjeloživotnog usavršavanja.

Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša dodatno je poboljšan sustav izvješćivanja o stanju okoliša na način da se uzima u obzir integrirani prikaz stanja okoliša (pokazatelji koji odražavaju raznovrsne, a ipak međusobno povezane utjecaje na okoliš), što je danas općenito prihvaćen pristup u izvještavanju o stanju okoliša u Europskoj uniji.

Isto tako, usklađene su i dodatno pojašnjenje odredbe koje se odnose na stratešku procjenu utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te su dodatno usklađena izuzeća koja se odnose na sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari i pojednostavljuje se postupak ishođenja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća.

Nadalje, izmjenom Zakona osiguraju se odredbe određivanja referentnih centara iz redova institucija koje nisu financirane iz državnog proračuna, a sukladno drugim propisima obavljaju djelatnosti temeljem kojih se mogu odrediti referentnim centrom.

Radi provedbe navedenog Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, ovim Prijedlogom zakona Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kojem se pripaja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima sve njene poslove, te se uređuju sva ostala pitanja vezana uz Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu.

Također izvršava se reformska mjera 115 iz Nacionalnog programa reformi 2018. objedinjavanje gospodarskih inspekcija radi funkcionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova u svim područjima rada.

Upravljanje zaštitom okoliša u Republici Hrvatskoj regulirano je nacionalnim zakonodavstvom kojeg čine međunarodni ugovori (konvencije i protokoli) koje je potvrdio Hrvatski sabor te zakoni i njihovi provedbeni propisi.

Zakonodavstvo EU u području zaštite okoliša obuhvaća više od 300 pravnih dokumenata (uredbi, direktiva, odluka), a koji su razvrstani u devet skupina. Te skupine obuhvaćaju horizontalno zakonodavstvo: kvalitetu zraka, gospodarenje otpadom, kvalitetu voda, zaštitu prirode, kontrolu industrijskog onečišćenja, kemikalije i GMO, buku te nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja, zaštitu od svjetlosnog onečišćenja. U skladu s europskim zakonodavstvom, Republika Hrvatska prati stanje okoliša i upravlja utjecajima na okoliš na takav način i u onoj mjeri u kojoj se jamči dugoročna i cjelovita zaštita okoliša, uz gospodarski napredak i socijalni boljitak, kako bi se s vremenom postigli uvjeti za ostvarenje koncepta održivog razvoja.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša iz prosinca 2018. godine očekuju se sljedeće pozitivne posljedice:

  • - učiniti će se značajan korak k usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite okoliša, a proces će se nastaviti donošenjem niza provedbenih podzakonskih propisa i dokumenata,
  • - unaprjeđenje institucionalnih uvjeta za razvitak i djelovanje instrumenata zaštite okoliša kao što su strateška procjena utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te procjena utjecaja zahvata na okoliš,
  • - stvaranje institucionalnih uvjeta za izdavanje okolišne dozvole,
  • - dodatno poboljšavanje sustava sprječavanja i otklanjanja šteta u okolišu, te u budućnosti tzv. pravične naknade štete u okolišu,
  • - usklađivanje zakonskih definicija s direktivama Europske unije i Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu (Aarhuška konvencija) koju je Republika Hrvatska ratificirala u prosincu 2006. Zakonom o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Narodne novine- Međunarodni ugovori broj 1/2007), unaprjeđuje se sustav davanja ovlaštenja za stručne poslove zaštite okoliša kroz povećanje broja stručnih poslova zbog zahtjeva europskog zakonodavstva, uvode se novi uvjeti za ishođenje suglasnosti te se unaprjeđuje sustav praćenja rada ovlaštenika uspostavom registra ovlaštenika i stručnjaka, uvodi obveze cjeloživotnog usavršavanja, te se omogućava fizičkim osobama da obavljaju određene stručne poslove zaštite okoliša. Također, otvara se mogućnost osnivanja Komore stručnjaka u zaštiti okoliša i prirode,
  • - stvaranje pravnih temelja za neposrednu primjenu Uredbe EZ br.66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU (SL L 108, 29.4.2010.) i Uredbe EZ br.1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanja organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 342, 22.12.2009.);
  • - unaprjeđenje sustava inspekcijskog nadzor objedinjavanjem svih inspekcijskih službi u Državni inspektorat,
  • - veće