danas je 26.9.2023
Input:

Odlagalište - rudnik resursa?

21.3.2016, , Izvor: Verlag Dashöfer

Uvod

Odlagalište neobrađenog otpada je neprocjenjivo velika ugroza zdravlja ljudi i okoliša. Tehničkim mjerama osiguranja (gornjim i donjim brtvljenim sustavom, dreniranjem procjedne vode i odlagališnog plina) nastoji se rizike odlaganja otpada moguće više smanjiti. Pročišćavanje prikupljene procjedne vode i  oporaba ili obrada prikupljenog odlagališnog plina obvezni su sadržaj uređenog odnosno usklađenog suvremenog odlagališta otpada.

U novom se mileniju pokazalo da se svim provedivim tehničkim mjerama ne mogu otkloniti rizici odlaganja otpada. Zato su razvijene zemlje propisale obveznu obradu (ako je moguće i oporabu) prije odlaganja. Švicarska je 2002. godine, kao prva zemlja u svijetu, zabranila i praktično provela obradu otpada prije odlaganja. Gotovo sve su razvijene zemlje zatim postupno osigurale obradu otpada prije odlaganja.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU preuzeta je obveza smanjivanja odlaganja neobrađenog otpada koji sadrži biorazgradive frakcije. Prema morfološkim analizama otpada u komunalnom otpadu udio biorazgradivih frakcija čak oko 73 težinska postotka. U sljedećim godinama RH mora postupno smanjivati i na kraju prestati odlagati otpad koji sadrži biološki lagano razgradive frakcije (biootpad, papirne tvari, drvo, tekstil, koža i sl.).

Biorazgradive frakcije u tijelu odlagališta uzrokuju veliki broj nepoznatih reakcija s različitim rizičnim produktima. Nepoznato je vrijeme kao i intenzitet tih brojnih biokemijskih reakcija. Obradom otpada te odvojenim sakupljanjem lagano biorazgradivih frakcija bitno se smanjuje biokemijska aktivnost u tijelu odlagališta.

 

Odlagalište – biokemijski reaktor

U RH propisom (prvenstveno Zakonom o održivom gospodarenje otpadom) određena je Jedinicama lokalne samouprave obveza odvojenog prikupljanja biorazgradivih frakcija komunalnog otpada. S druge se strane (naročito Pravilnikom o odlaganju otpada) određuju granične vrijednosti  biološke aktivnosti otpada odnosno sadržaja DOC (ukupnog otopljenog ugljika). Dosadašnjim Planom gospodarenja RH 2007. – 2015., u gotovo svim županijskim odnosno regionalnim Centrima za gospodarenje otpadom (CGO), osim Zagrebu bila je planirana tehnologija MBO (Mehaničko biološke obrade).

Upravo je, krajem ožujka 2016., završen probni pogon prvog hrvatskog MBO postrojenja u CGO Marišćina za Primorsko – goransku županiju. Nastavno se vrlo skoro očekuje puštanje u probni pogon i drugog hrvatskog MBO postrojenja (CGO Kaštijun za Istarsku županiju). To su neprijeporno ogromni koraci u cilju smanjivanja odlaganja biorazgradivog otpada. Gradnjom novih postrojenja za MBO odnosno novih CGO, u RH nikako se ne smije zanemariti potreba odvojenog sakupljanja i kompostiranja  biorazgradivog otpada na mjestu nastanka. To je apsolutni prioritet, koji se nažalost tek u nekoliko pojedinačnih primjera počeo provoditi.

U takvoj situaciji u RH još se uvijek odlaže više od 80 posto količine komunalnog otpada. Smanjivanjem odlaganja biorazgradivih frakcija otpada smanjiti će se biokemijske aktivnosti u tijelu odlagališta, ali još uvijek se i duže vrijeme će se, odlagati vrlo veliki broj vrijednih prirodnih vrijednosti (resursa). Ne samo da će se u RH još duže vrijeme odlagati resursi, već su u postojećim odlagalištima odložene velike količine plemenitih metala, plastike, složenih tvari itd.

 

Odlagalište – rudnik resursa

Suvremena promišljanja sve se češće temelje na istraživanju potencijala prirodnih vrijednosti u tijelima odlagališta otpada (Stefan Kaufmann i drugi: „Maximierung der kommunalen Wertsoffe durch Abschaffung der Restmὔlltonne“ Mὔll und Abfall 9-11; Michael Christ i drugi: „Untersuchungen zum Wertstoffpotenzial in Abfἄllen von rὔckgebauten Hausmὔll-deponien“ Mὔll und Abfall 10-11; S. Gἄth & J. Nispel : “Ressourcenpotenzial von Hausmὔlldeponien in Deutachland“ 10. Depotech 2010). U razvijenim zemljama procjenjuje se da se u tijelu odlagališta nalazi golemi izvor vrlo vrijednih sirovina.

 Održivo – odgovorno gospodarenje otpadom temelji se prije svega na većem iskorištavanju novog komunalnog otpada. Razvitak novih sustava odvojenog sakupljanja koji trebaju omogućiti:

  • ponovnu uporabu,
  • reciklažu,
  • oporabu.

Postoji veliki broj različitih sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, koji su praktično ispitani u različitim lokalnim sredinama. Svaki sustav odvojenog sakupljanja je provediv kada može ispuniti tri glavna uvjeta:

  • sustav treba biti jednostavan i praktično provediv,
  • sustav mora jamčiti ekološke prednosti u odnosu na dosadašnji sustav,
  • sustav ne smije biti skuplji od dosadašnjeg sustava.

Kad se projektno odredi i u praksi dokaže učinkoviti sustav odvojenog sakupljanja novog otpada, vrijedno je istražiti resursni potencijal otpada odloženog otpada(S. Kaumann). Svakako je uvijek prioritet spriječiti odlaganje iskoristivog novog i tek zatim promišljati o rudarenju odlagališta otpada (landfill mining). Naknadno iskapanje je samo moguće smanjenje negativnih učinaka odlaganja neobrađenog otpada.

Kod određenja projekta rudarenja odlagališta otpada uvijek treba istražiti potencijal iskoristivosti odloženog otpada. U tom cilju treba istražiti potencijal odloženog otpada u ovisnosti od vremena odlaganja. Tijekom odležavanja u tijelu odlagališta dolazi do razgradnje otpada i stvaranja različitih produkata. Rudarsko istraživanje (prekapanje sa ciljem uzimanje uzoraka otpada) je sve češće prisutna aktivnost. Temeljem karte odlaganja na odlagalištu može se odrediti vrijeme odlaganja za svako pojedino područje.

Konkretna istraživanja, temeljem uzimanja uzoraka odloženog otpada težine 100 kg, provedena su na tri uzorka starosti:

  • Proba 1.: iz područja starosti 19 godina,
  • Proba 2.: iz područja starosti 18 godina,
  • Proba 3.: iz područja starosti 7 godina.

Za vrijeme izgradnje novog okna u tijelu odlagališta ukazala se prilika da se iz dubine od 3 do 13 metara uzmu uzorci odloženog otpada (M. Christ). Nakon uzimanja probnih uzoraka, na mjestu uzorkovanja, provedeno je prosijavanje na situ s kvadratnim otvorima veličine stranice 50 mm. Veća frakcija (> 50 mm) je zatim sortirana na čak 10 različitih materijala. Inertni materijal je zatim istražen u laboratoriju.

Zatim se frakcija < 50 mm osušila uz izdvajanje fine frakcije na situ (20 x 20 mm). Srednja frakcija > 20 mm  < 50 mm se u laboratoriju ručno također sortirala na 11 frakcija. Iz fine – sitne frakcije (< 20 mm) posebnim magnetom izdvojilo željezne kovine. Izdvajanje magnetičnih metala iz fine frakcije (sitnice)  pokazuju da je udio vrlo mali tj. <0,5 težinskih posto:

  • Proba 1(starost 19 godina) = O,3 %,
  • Proba 2 (starost 18 godina) = 0,01 %,
  • Proba 3 (starost 7 godina) = 0,46 %.

Rezultati istraživanja sastava odloženih dvije veće frakcije (srednja frakcija = 20 – 50 mm, te gruba frakcija > 50 mm) iskopanog otpada prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1.: Rezultati sortiranja srednje i najveće frakcije odloženog otpada u masenim postocima (M. Christ)

Materijal Proba 1 Proba 2 Proba 3
Gruba Srednja Gruba  Srednja Gruba Srednja
Plastika          38,2 %      5,3 % 26,4 %     5,1 % 21,3 %      9;9 % 
Fe metali 0,9 %       1,4 % 6,1 % 1,7 % 1,8 %       8,6 % 
Ne Fe metali 0,1 % 0,5 % 
Drvo 13,2 %      2,3 % 15,7 % 9,9 % 14,2 %     20,8 %
Tekstil 5,7 %    0,6 %  2, 5 %     1,4 % 22,7 % 1,8 %
Papir   1,1 % 0,6 % 6,5 % 1,2 %       31,1 %    23,7 %
Kamenje        20,0 % 26,5 % 29,4 %  18,7 % 4,4 %  30,1 %
Glina   20,0 % 60,9 % 12,6 %  60,3 % - -
Staklo             0,9 % 2,3 % 0,8 % 1,8 %  o,4 %  4,6 %
Elektro - - - - 4,0 %      -
Zbroj   100,0 %        100,0 %        100,0 %        100,0 %        100,0 %        100,0 %       
Sadržaj vode   51,3 % 25,2 % 54,7 %     32,5 %       55,8 %     40,7 %

Uzimanje uzoraka za probe provodilo se miješanjem te metodom četvrtanja na principu križa. Sortiranje je pokazalo relativno velike razlike između pojedinih proba, a velike su razlike unutar istih proba. Kod proba grubih frakcija odstupanja su od 0,0 % do 38,2 %, kod srednje frakcije 0,0 % do 60,9 %.

Najveći je udijeli pojedinih materijala, kod grube frakcije (> 50 mm), su:                                

plastike (od 21,3 do 38,2 %),

drva (od 13,2 do 15,7 %),

kamenja (od 4,4 do 29,4 %),

gline (od 0,0 do 20,0 %).

Najveći udijeli pojedinih materijala, kod srednje frakcije (20 do 50 mm) su:

glina ( od o,0 do 60,9 %),

kamenje (od 18,7 do 30,1 %).

Od iskoristivih materijala u srednjoj frakciji najviše je:

papira (od o,6 do 23,7 %),

drva (od 2,3 do 20,8 %),

plastike (od 5,1 do 9,9 %),

metala (od 1,5 do 9,4 %).

 

Detaljnija analiza rezultata iz prethodne Tablice 1. ukazuje na promjene koje se događaju u tijelu odlagališta neobrađenog otpada:

Plastika: starenjem odloženog otpada udio plastike (koja je biološki teško razgardiav) se povećava i to prvenstveno u gruboj frakciji  s 21,3 na 26,4 do 38,2 %!

Papir: starenjem tj. odležavanjem otpada udio papira (koji je biološki razgradiv) se smanjuje i to i u gruboj frakciji s 31,1 na 6,5 i na kraju samo 1,1 %, a kod srednje frakcije s 23,7 na 1,2 te na kraju na 0,6 %,

Tekstil: također se starenjem odlagališta smanjuje udio u gruboj frakciji s 22,7 na 5,7 %, a u srednjoj frakciji s 1,8 na 1,4 te na kraju na 0,6 %,

Drvo: je također biološki razgradivo i općenito se smanjuje tijekom odležavanjem u tijelu odlagališta.

Međutim svako je odlagalište specifično, te se općeniti zaključci mogu samo vrlo okvirno odrediti.Vrlo je složen i postupak uzimanje referentnog uzorka. U tim domenama uvijek nužno je promatrati analize sastava odloženog otpada.

 

ANALIZA KONCENTRACIJE TVARI U USITNJENOM UZORKU

Nakon sortiranja sve su tri frakcije usitnjene na valjkastom usitnjavane na dimenzije < 20 mm. Prethodno se iz grube frakcije izdvojilo dijelove iz tvrdog drveta i plastike. Zatim se nakon izdvajanja reprezentativnog uzorka metodom križa, nastavilo se usitnjavanje na mlinu s noževima. Na ultracentrifugalnom mlinu se potom uz dodatak tekućine provodilo usitnjavanje probnih uzoraka na < 1 mm, koji su zatim analizirani u laboratorijskim aparatima.

Zatim se na svakom od tri probna uzorka provela vrlo detaljna laboratorijska analiza (M. Christ(2)), a rezultati se nalaze u Tablicama 2., 3. i 4.

Tablica 2.: Koncentracije različitih tvari u frakcijama ST proba 1 (19 godina)

Parametar Jedinica Gruba f. Srednja f. Fina f.
Sadržaj vode % mase 51,3 %* 1,9 %* 1,2 %* (vlažno stanje)
Hd

MJ/kg

   18,3  1,01 1,47
Pepeo 815 oC % mase 25,3 % 84,4 % 82,9 %
Ukupni Cl % mase 0,17 % 0,09 % 0,07 %
Gubitak žarenjem % mase

72,9 %

 9,4 %  10,5 %

Ukup. organski C

 % mase 47,2 % 4,3 % 5,1 %
AT4 (RDRI)* mg O2/g 19 1,5 0,1
Cd mg/kg 0,5 0,4   1,1
Hg mg/kg 0,25 0,24 0,22
Tl mg/kg < 0,2 0,3   0,3
As mg/kg

4,3

 10 8,2
Co mg/kg 4           9 8
Ni mg/kg 22                  35 56
Se mg/kg < 1               < 1    < 1  
Te mg/kg < 1                   < 1    < 1  
Sb mg/kg

3                    

  < 1   1
Pb mg/kg 140     49 76
Ukupni Cr mg/kg 91          76 85
Cu mg/kg 60         68 100
Mn mg/kg

230     

 520 430
V mg/kg 16              50 43
Sn mg/kg 32                   21 34
Be mg/kg 0,4                1,2 1
Al mg/kg 12000 30000 27000
Fe mg/kg 12000 8000 27000
Zn mg/kg 230 240 320
Ag mg/kg

1,8    

 0,9 1,5
Au  mg/kg

< 0,1     

  < 0,1 < 0,1
Pt mg/kg < 0,1   < 0,1 < 0,1
Mg mg/kg 5500  16000   14000

Rijetke zemlje - rijetki zemni elementi – poseban prikaz Tablice 5,6 i 7

*RDRI odnosno AT4 trenutna vrijednost aerobne bakterijske aktivnosti pomoću stvarnog dinamičkog indeksa aktivnosti,

Tablica 3.: Koncentracije različitih tvari u frakcijama ST proba 2 (18 godina)

Parametar               Jedinica        Gruba f.        Srednja f.     Fina f.

Sadržaj vode           % mase         54,7 %          2,2 %             3,7 % (vlažno stanje)

Pepeo 815 oC          % mase         39,2 %          80,2 %          78,8 %

Ukupni Cl                 % mase         0,27 %          0,07 %          0,06 %

Hd                               MJ/kg                        12,7               1,75               1,36

Gubitak žarenjem % mase         57,2 5%        12,5 %          13,1 %

Ukup. organski C   % mase        35,9 %          5,7 %             6,5 %

AT4 (RDRI*)             mg O2/g        12                   1,9 %             1 %

                        ----------------------------

Cd                              mg/kg           0,4                 0,8                 1,3

Hg                              mg/kg           0,33               0,28               0,61

Tl                                mg/kg           < 0,2              0,3                 0,3

As                               mg/kg           5,3                 9                     12

Co                              mg/kg           4                     9                     10

Ni                               mg/kg           37                   36                   55

Se                               mg/kg           < 1                  < 1                  < 1

Te                               mg/kg           < 1                  < 1                  < 1

Sb                               mg/kg           2                     1                     2

Pb                              mg/kg           62                   160                120

Ukupni Cr                mg/kg           1500              64                   75

Cu                              mg/kg           160                96                   290

Mn                             mg/kg           250                490                530

V                                 mg/kg           21                   52                   55

Sn                               mg/kg           12                   19                   28

Be                               mg/kg           0,6                 1,2                 1,2

                                               ----------------

Al                                mg/kg           16000           31000           32000

Fe                               mg/kg           18000           27000           33000

Zn                               mg/kg           860                390                950

Ag                              mg/kg           0,9                 1,5                 2,8

Au                              mg/kg           < 0,1              < 0,1              0,2

Pt                               mg/kg           < 0,1              < 0,1              < 0,1

Mg                             mg/kg           7900              21000           20000

Rijetke zemlje - rijetki zemni elementi tablice 5, 6 i 7 u nastavku

 

Tablica 4.: Koncentracija različitih tvari u frakcijama ST, proba 3 (7 godina)

Parametar              Jedinica        Gruba f.        Srednja f.     Fina f.

Ukupna voda          maseni %      55,8 %          4 %                 3 %     (vlažno)

Pepeo 815 oC          % mase         15,3 %          18,6 %          71,5 %

Ukupni Cl                 % mase         0,25 %          0,85 %          0,08 %

Hd                               MJ/kg         20,7               17,7               3,76

Gubitak žarenjem % mase         83,6 %          80,2 %          21,7 %

Ukup. organ. C       % mase         47,6 %          44,4 %          12,1 %

AT4 (RDRI)                mg O2/g        30                   16                   10

                                               -------------------------------

Cd                              mg/kg           0,3                 9,1                 0,5

Hg                              mg/kg           0,12               0,08               0,15

Tl                                mg/kg           < 0,2              < 0,2              0,12

As                               mg/kg           3,5                 2,6                 13

Co                              mg/kg           3                     2                     5

Ni                               mg/kg           16                   14                   34

Se                               mg/kg           < 1                  < 1                  < 1

Te                               mg/kg           < 1                  < 1                  < 1

Sb                               mg/kg           9                     43                   < 1

Pb                              mg/kg           33                   99                   63

Ukupni Cr                mg/kg           170                57                   98

Cu                              mg/kg           100                75                   99

Mn                             mg/kg           110                110                310

V                                 mg/kg           10                   10                   26

Sn                               mg/kg           11                   19                   9

Be                               mg/kg           < 0,2              0,3                 0,6

                                               --------------------------

Al                                mg/kg           6500              10000           15000

Fe                               mg/kg           5900              5800              14000

Zn                               mg/kg           470                220                460

Ag                              mg/kg           0,6                 0,5                 1,8

Au                              mg/kg           < 0,1              < 0,1              0,6

Pt                               mg/kg           < 0,1              < 0,1              < 0,1

Mg                             mg/kg           3400              3700              8900

Rijetke zemlje – rijetki zemni elementi u nastavku tablice 5, 6 i 7

 

Zanimljiva je tematski usporediti promjene sadržaja pojedine frakcije po veličini čestica i ujedno prema starosti (Tablice 2., 3. i 4.):

 

Ukupni organski ugljik (TOC, DOC), se odležavanjem smanjuje i to drastično se smanjuje kod srednje i fine frakcije.

 

RDRI aerobne biološke aktivnost se također odležavanjem smanjuje vrlo slično kao i kod vrijednosti postotaka mase ukupnog organskog ugljika.

Odmah nakon odlaganja u tijelu odlagališta započinju prvo aerobni a zatim anaerobni biološki procesi koji razgrađuju

 

Donja ogrjevna vrijednost (Hd) prvenstveno pokazuje velika razlike u ovisnosti  od dimenzija pojedinih frakcija. Općenito najviše su vrijednosti za grubu najveću frakciju (za suhi 18,3 MJ/kg ST, a za svježi otpad 7,67 MJ/kg). U srednjoj frakciji je veći udio biološki razgradivih frakcija, te se odležavanjem smanjuje energetski iskoristiva vrijednost te dvije frakcije.

 

Ukupni klor se uglavnom smanjio odležavanjem otpada. Najviše je klora bilo u srednjoj frakciji, nakon 7 godina odležavanja. U svim uzorcima je nakon 19 godina odležavanja bio manji od 0,20 posto mase.

 

Sadržaj vode neusporedivo je veći u gruboj tj. najvećoj frakciji ( od 55.8 % smanjio se nakon 19 godina odležavanja na 51,3 %. Odležavanjem otpada sadržaj vode se malo smanji. Međutim sadržaj vode u srednjoj frakciji (1,9 % mase) i u finoj frakciji (1,2 %) daleko manji.

 

Pepeo 815 oC se odležavanjem povećava, te u gruboj frakciji se s 15,3 nakon 19 godina poveća na 25,3 % mase ST. U srednjoj i finoj frakciji nakon devetnaest godina odležavanja u tijelu odlagališta pepeo ima udio 84, 4 % mase ST odnosno 82,9 % mase ST.

 

Grupa tvari od kadmija do berilija bitno se razlikuje i po vremenu odležavanju i naročito po elementu. Najveća je koncentracija Mn – mangana, koja se u srednjoj frakciji povećala nakon devetnaest godina na 520 mg/kg ST. Veće su koncentracije i:

Pb – olova (33 – 160 mg/kg ST),

Ukupnog Cr – kroma (64 do čak 1500 mg/kg ST u finoj frakciji),

Cu – bakra (60 do 290 mg/kg ST),

Ni – nikal (14 do 56 mg/kg ST),

V – vanadij (10 do 55 mg/kg).

 

Osobito vrijedne tvari – metali još se više razlikuju u koncentracijama.

Najmanje su koncentracije Au – zlata (< 0,1 do 0,6 mg/kg ST) i osobito PT – platine (< 0,1 mg/kg ST). 

Sadrža Ag – srebra od 0,5 do 2,8 mg/kg ST.

Veće se koncentracije Zn – cinka od 220 do 860 mg/kg ST.

Najveći su sadržaji Mg – magnezija (3400 do 21000 mg/kg ST), Fe – željeza (5800 do 33000 mg/kg ST) i Al – aluminija (6500 do 32000 mg/kg ST).

Temeljem analize sastava odloženog otpada rudarenjem starih odlagališta istražene su mogućnosti aluminija, željezni materijala i energetski iskoristivih materijala.

 

SADŽAJ RIJETKIH ZEMNIH ELEMENATA  ili RIJETKE ZEMLJE (REE)

Od osobito velikog zanimanja je istraživanje sadržaja rijetkih zemnih elemenata u odloženom otpadu. To je skupina sličnih elemenata, otkrivenih poglavito u XIX. stoljeću. U prirodi se nalaze većinom zajedno u mineralima vulkanskog podrijetla. To su tri aluminiju srodna elementa: skandij (Sc), itrij (Y) i lantan (La), te 14 elemenata vrlo sličnih kemijskih svojstava. U elementarnom su stanju metalnog karaktera. Slični su kalciju, a vodene otopine njihovih hidroksida su lužine dok su im oksidi u netopljivi. Većinom su atomskog broja od 40 do 70.

Ne pripadaju najrjeđim elementima u prirodi, kako bi se iz naziva moglo zaključiti. Neki su doduše izuzetno rijetki, ali nekih (cerij i itrij) ima u Zemljinoj kori više nego olova. Nedimij, erbij, europij i lantan su do sada najčešće korištene riejtke zemlje. Najvažniji mineral za dobivanje  rijetkih zemalja je monacit.

Za suvremene tehnologije izuzetno vrijedne tvari. Tek nedavno je otkriveno da su neki od tih metala praktično nezaobilazni u proizvodnji uređaja najviše kategorije: računala, mobitela, ekrana s tekućim kristalima, baterija i akumulatora, hibridni automobili, vjetroelektrane, lasera, medicinske opreme itd. Korištenje najmodernije tehnologije moguće je tek rabljenjem modernih tehnologija. Primjerice Toyotine hibride pokreće „nikal-metalni akumulator“, a taj je metal lantan (u modelu Prius ga ima 5 kg), koji najmanje dvostruko povećava učinkovitost baterije. Zato je Toyota prva tvornica automobila koja je investirala u rudnike rijetkih zemalja.

Rijetke zemlje su i svjetsko geopolitičku i ekonomsko pitanje. Ljudima je trebalo više od sto godina da uoče njihova dragocjena svojstva. Lantan je otkriven 1893. Godine te je bio nusproizvod i odbacivao se na skladište jalovine. Proizvodnjom hibridnih automobila postao je dragocjen. Kada su otkrivene vrijednosti rijetkih zemalja otkriveno je da se gotovo 95 posto rudarske eksploatacije odvija u Kini (Tibet). U ožujku 2012. godine započinje i gospodarski rat za te elemente (SAD i Japan tužili Kinu pred Svjetskom trgovinskom organizacijom, optužujući je da diskriminira strane kupce). Kina istovremeno osniva Industrijsku udrugu 155 tvrtki koje su povezane s rudarenjem rijetkih zemalja. Kao osnovni razlog navedena je potreba zaštite okoliša. Razvijene zemlje ulažu golema sredstva u nove rudnike, jer procjenjuje se da se u Kini nalazi tek trećina svjetskih pričuva rijetkih zemalja. Istražuju se lokacije u…

Najnoviji članci
više članaka
Najčitaniji članci
više članaka
Najposjećeniji seminari