Početkom moderne civilizacije upravljanje otpadom je od velike važnosti, povećavanjem populacije na Zemlji raste i zabrinutost oko otpada. Tehnološki napredak i urbanizacija doveli su do ogromnih količina otpada koji je potrebno zbrinuti. Odlaganje otpada postaje sve veći problem jer odlagališta nisu najbolje rješenje jer mogu biti izvori bolesti, onečišćivati vode i zrak te širiti neugodnih mirise, odnosno smanjivati kvalitetu života. U zadnjem desetljeću sve više se mijenjaju tehnologije upravljanja otpadom, jer dio otpada sadrži organske tvari koje, ako se odlažu na otvorene površine postaju uzrok stvaranja štetnih plinova, metana i ugljikovog dioksid. Razvijanjem novih tehnologija obrade i oporabe otpada za dobivanje energije, uz recikliranje mogu se osigurati prikladna rješenja u upravljanju otpadom.
Bitno je da je obrada otpada postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja, dok je oporaba svaki postupak ponovne obrade otpada čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili korištenje u energetske svrhe.
Povećanje ljudske populacije dovodi i do povećanja potreba za energijom i do povećanog onečišćenja okoliša; tla, vode, zraka. Danas su još uvijek fosilna goriva glavni izvori energije na Zemlji, a tehnologija energetske oporabe otpada prilika je za održivo gospodarenje otpadom uz dobivanje energije.
Stalnim povećanjem potreba za energijom, ali i nastojanjima da se očuvaju okoliš, ali i izvori energije kao što su fosilna goriva pojavili su se alternativni izvori energije. Dio potrebne energije može se dobiti i oporabom otpada, pa je na taj način moguće riješiti nekoliko ključnih problema vezanih uz otpad. Valorizacijom otpada to jest dobivanjem vrijednosti iz otpada, energija, gnojivo, neke vrste građevinskih materijala konstantno se razvijaju nove tehnologije koje osiguravaju održivo gospodarenje otpadom uz dobivanje energije.
Vezano na zakonodavni okvir u redu prvenstva gospodarenja otpadom temeljem članka 6. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj: 84/21) u točki 4. navedeni su ostali postupci oporabe otpada s naglaskom na energetsku oporabu otpada a prije zbrinjavanje a člankom 41. spaljivanje i suspaljivanje otpada kao postupak energetske oporabe koji se treba obavljati na način da se nastala energija koristi uz visoku razinu energetske učinkovitosti.
Isto tako u Dodatku II Zakona o gospodarenju otpadom naveden je popis postupaka oporabe otpada i pod točkom R1. korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije koji obuhvaća spalionice namijenjene preradi krutog komunalnog otpada samo kad je njihova energetska efikasnost jednaka ili veća od 0,60 za postrojenja u radu i odobrena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Europske unije prije 1. siječnja 2009. godine, te 0,65 za postrojenja koja su odobrena nakon 31. prosinca 2008. godine primjenjujući formulu za energetsku efikasnost.
Zakonski su definirani postupci spaljivanja otpada kao postupak oporabe odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, što uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju a suspaljivanje otpada je postupak oporabe odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa.
Postoje tri glavne grupe konverzija otpada u energiju: termo-kemijska konverzija, bio-kemijska konverzija i fizikalno-kemijska konverzija
Fizikalno-kemijska konverzija se postiže različitim tehnologijama usmjerenim na poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava krutog otpada. Goriva frakcija otpada se konvertira u visoko-kalorične gorive pelete koji se mogu iskoristiti u postrojenjima za proizvodnju energije. Energija je koncentriranija u peletima koji su oslobođeni negorivih tvari poput stakla, metala, kamenja i imaju…
