Vezano na zaštitu okoliša, Pariškim sporazumom utvrđeni su najvažniji ciljevi smanjenja emisija CO2 s čime je zacrtan prelazak na niskougljično održivo gospodarstvo za cijeli svijet te su ojačani kapaciteti država da se bore s posljedicama klimatskih promjena. Izobrazbe na globalnoj i nacionalnoj razini svakako su jedan od alata koji će u tome pomoći.
Instrument za prelazak na održivo gospodarstvo su tzv. ESG kriteriji, čije uvođenje uskoro postaje obvezujuće za korporacije i njihove menadžere.
Okolišni, društveni i upravljački kriteriji (Environmental, social, and governance – ESG) su skup standarda za poslovanje kompanija koje osviješteni investitori koriste za provjeru potencijalnih ulaganja su izazov ali ujedno i prilika. Upravo će integriranje tih ESG kriterija doprinijeti transparentnom i etičnom poslovanju u najširem smislu i u svim segmentima poslovanja kompanije. Tvrtke koje prepoznaju ovaj trenutak, suočavaju se s izazovima i idu ka provođenju potrebnih procesa za ostvarivanje ESG ciljeva, te će poslovati uz veći povrat ulaganja te bolji pristup jeftinijim izvorima financiranja od onih kompanija koje nastavljaju s politikom upravljanja svojim resursima na tradicionalan način.
Današnja, zelena tranzicija i izgradnja održivog gospodarstva više nemaju alternativu, te smo svjedoci sve većim ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima kojima moramo aktivno upravljati radi osiguravanja prosperiteta našoj i budućim generacijama. Najpotrebnije je svakako kreiranje zakonodavnih i regulatornih okvira koji se tiču energetske učinkovitosti, društvene odgovornosti i novih izvora financiranja na razini Europske Unije.
SG kriteriji su osnova za ostvarivanje veće dodane vrijednosti, kvalitetnijih radnih mjesta i konkurentnosti na tržištu ne samo Europe, već i cijeloga svijeta. Svakako treba odgovoriti na pitanja o tome koliko je poslovna zajednica spremna za implementaciju ciljeva održivosti i okolišnih, socijalnih i upravljačkih kriterija (ESG) te kako se nose s nefinancijskim izvještavanjem u okviru svojeg poslovanja.
Današnje stanje svjedoči paradigmi – iz neograničenog rasta prema održivom razvoju, čemu su pridonijeli mnogi faktori – klimatske promjene, ekspanzija proizvodnje i potrošnje, tehnološki napredak i ubrzan rast. Uloga sudionika nije više samo u tome da se osigura vidljivost i relevantno komuniciranje pojedinih tema u javnosti, već i da za zajedničkom raspravom dugoročno podigla svijest o održivom društvu i novom, drugačijem načinu poslovanja i upravljanja.
U Direktivi o korporativnom izvještavanju CSR označava Corporate Sustainability Reporting, dakle, napušta se postojeća terminologija o nefinancijskom izvještavanju i ponovno se vraćamo izvještavanju o održivosti. Upravo ova Direktiva ima za cilj unaprijediti informacije koje industrija, odnosno gospodarstvo u cijelosti priprema za financijski sektor, kako bi dala dovoljno informacija financijskim institucijama koje onda na temelju tih informacija usmjeravaju sredstva prema održivim poduzećima i održivim projektima. Povećava se i lista kompanija koje će biti obveznici. Sada će to biti sve velike kompanije i sve kompanije koje su izlistane na burzi, uz iznimku mikro poduzeća. Malo i srednje poduzetništvo, ako je uvršteno, također postaje obveznik izvještavanja. Uvodi se i obveza verifikacije točnosti informacija tj. njihove sljedivosti.
Danas se pojavljuje nova generacija investitora – tzv: milenijalci, koji su najbogatiji i najobrazovaniji investitori do sad te da su upravo oni ti koje zanima promjena i koji je pokreću. Investiranje u ESG je najbrže rastuća klasa imovine na svijetu i svake godine se otvara na tisuće novih fondova koji investiraju isključivo u održive kompanije. Investitori su postali inicijatori promjene, a nastavno na njih i vlade i velike…
